Ovi alarmantni podaci sadržani su u dokumentu "Upravljanje energetskim sektorom i siromaštvo u BiH", koji je Centar za politike i upravljanje (CPU) predstavio u Sarajevu na okruglom stolu – Ključna razvojna dilema BiH: Upravljanje energetskim sektorom.

Upozoreno je da cijena grijanja i električne energije predstavlja samo dio troškova. Skriveni troškovi nalaze se u izdvajanju sredstava za subvencije energetskim postrojenjima, pokrivanje troškova koje ostvaruju toplane i lošim uslovima života u velikom broju domaćinstava tokom zimskih mjeseci. Kada društvo plati sve te troškove, ostane manje sredstava za prehranu, odjeću, obrazovanje, zdravstvo, infrastrukturu i investicije u poboljšanje energetske efikasnosti.

Niska potrošačka cijena električne energije demotivira privatne investicije u obnovljive izvore energije, a zemlja time zaostaje i u tehnološkom razvoju. Loše upravljanje energetskim sektorom odražava se negativno i na poljoprivredu, okoliš, turizam i druge grane privrede. Stoga se pred BiH nalazi ključna dilema: nastaviti sa praksom kao do sada i garantovati siromaštvo budućim generacijama ili promijeniti politiku upravljanja energetskim sektorom, okrećući se prema racionalizaciji proizvodnje i distribucije, obnovljivim izvorima energije i ulaganju u energetsku efikasnost, odnosno pravljenjem iskoraka u razvoju, upozoreno je na skupu.

Pomoćnica federalnog ministra za energetiku, industriju i rudarstvo Amira Pintul istaknula je da je pripremljen set zakona iz oblasti energije, a da je Zakon o električnoj energiji proslijeđenu parlamentarnu proceduru u formi nacrta. Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne ekogeneracije je u formi prednacrta proslijeđen Vladi FBiH, dok su zakoni o nafti i energetskoj efikasnosti u formi radne verzije.

Kako je naglasila, do kraja ove godine očekuje se da će biti pripremljeni tekstovi zakona o gasu na entitetskom nivou, o energiji kao krovnog zakona i zakona o istraživanju nafte i prirodnog gasa. Predsjednik Odbora za energetiku, industriju i rudarstvo u Parlamentu FBiH Slaviša Šućur upozorio je da nisu definirane perspektive gasa i da fokus ne treba isključivo stavljati na električnu energiju, te istakao potrebu edukacije javnosti o efikasnoj potrošnji električne energije. Goran Dostić iz CPU-a preventivom protiv daljeg rasta siromaštva vidi postepenu racionalizaciju proizvodnje i distribucije, obnovljive izvore energije i ulaganje u energetsku efikasnost.

"Direktive EU predstavljaju svojevrsnu mapu puta za BiH i od ključne su važnosti za poboljšanje standarda stanovništva", istakao je Dostić.

Iskustva iz susjedne Hrvatske u kontekstu eurointegracionih obaveza prezentirao je prof. dr. Željko Tomšić, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i šef radne grupe za pristupne pregovore Hrvatske sa EU za poglavlje energetike.

"BiH, ukoliko ne može na vrijeme ispuniti direktive EU, može, poput Hrvatske, tražiti prijelazni period za ispunjenje određenih obaveza", kazao je Tomšić.

On je akcenat stavio na efikasnost trošenja električne energije,da cijene električne energije moraju pokriti troškove proizvodnje, te na konkurentnost, odnosno na smanjenje državnih subvencija. Dodao je da BiH treba imati jake regulatore i administrativne kapacitete ukoliko želi ubrzati proces pregovora sa EU.

Političke tenzije

Predstavnik EU Johann Hesse bio je kategoričan s porukom da su obaveze BiH prema već potpisanom Ugovoru o energetskoj zajednici jasno naznačene i da se očekuje da naša zemlja te obaveze i ispuni. On je, u kontekstu električne energije, ukazao na značaj zakonske legislative, jer se, kako je kazao, pravni okvir tumačio na različite načine, što je rezultiralo određenim političkim tenzijama.

"Zato vršimo skrining, koji se koristi u posljednjoj fazi pristupa EU, ali ga kod vas koristimo sada jer to smatramo neophodnim", kazao je Hesse.

Na skupu je istaknuto da postoji indicija da je sada pravo vrijeme za promjenu paradigme u energetskom sektoru. Prvo, politika subvencija i ulaganja u prevaziđene vidove proizvodnje dosegla je stepen ekonomske neodrživosti. Drugo, proces evropskih integracija i međunarodno potpisani sporazumi predstavljaju šansu da se BiH priključi trendovima u EU i time prigrabi šansu za reforme koje će garantovati održivi razvoj.

Trendovi koji su aktuelni u EU o pitanju ulaganja u obnovljive izvore energije zapravo su komplementarni sa održivim razvojem, a ulaganje u energetsku efikasnost u BiH proizvelo bi višestruku korist s obzirom na trenutno stanje, te obezbijedilo veliki povrat na investicije u relativno kratkom roku.

Ključ uspjeha nalazi se u promjeni načina kojim se upravlja javnim dobrima. Bez strukturne reforme, prema kojoj se javna sredstva ulažu transparentno i odgovorno, nije moguće dizajnirati ni implementirati politiku energetskog sektora u korist građana, istaknuto je na skupu.

Inače, dokument CPU-a analizira način proizvodnje i potrošnje energije u BiH u kontekstu održivograzvoja i uticaja koji upravljanje energetikom ima na siromaštvo u BiH, te predlaže neke mjere u cilju reforme. Zaključuje da postoje tri generalna scenarija koji se nameću u politici energetskog sektora. Prvi je scenario prema kojem zemlja ulaže u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost kako bi se racionalizirala potrošnja i ojačali lokalni kapaciteti proizvodnje energije onoliko koliko dozvoljavaju klimatsko-geografski i tehnološki uslovi.

Drugi je scenario prema kojem se energetska strategija bazira uglavnom samo na uvozu čistih energenata, poput skupog prirodnog gasa i tehnologije proizvedene u inostranstvu. Treći scenario je "business as usual" prema kojem se nastavlja sa politikom kao do sada, a što u slučaju BiH znači neproporcionalno velika eksploatacija lignita, slaba energetska efikasnost, subven- cioniranje neprofitabilnih energetskih postrojenja i neizvršavanje obaveza proizašlih iz ECSEE (Energetska zajednica Jugoistočne Evrope.)